info@adn.gov.tl
+670 3310289

GOVERNU TIMOR-LESTE LIUHUSI MINISTÉRIU PLANU NO ORDENAMENTU HO GOVERNU AUSTRÁLIA LANSA RELATÓRIU KONA-BA JÉNERU NO INKLUZAUN SOSIÁL IHA PROJETU INFRAESTRUTURA PÚBLIKA SIRA IHA TIMOR-LESTE

  • Publika husi: Samuel
  • Loron: 11/Oct/2022

GOVERNU TIMOR-LESTE LIUHUSI MINISTÉRIU PLANU NO ORDENAMENTU HO GOVERNU AUSTRÁLIA LANSA RELATÓRIU KONA-BA JÉNERU NO INKLUZAUN SOSIÁL IHA PROJETU INFRAESTRUTURA PÚBLIKA SIRA IHA TIMOR-LESTE


Díli, Sala Maubara, 11 Outubru 2022 – Governu Timor-Leste lansa relatóriu kona-ba Jéneru no Inkluzaun Sosiál iha Infrastrutura Públika sira iha Timor-Leste. Relatóriu ida ne’e foka ba sentralidade setór infrastrutura públika Timor-Leste nian ne’ebé sei hasa’e rezultadu kresimentu ekonómiku no dezenvolvimentu ne’ebé sustentavel, inklui ligasaun entre ema sira iha servisu públiku importante sira ba asuntu edukasaun, saúde, merkadu no empregu sira.


S.E. Vise Primeiru Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu Eng. José Maria dos Reis, hamutuk Ministru Obras Públikas Dr. Abel Pires da Silva, Ministru Administrasaun Estatál, Sr. Miguel de Carvalho, Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun Sra. Maria Coréia, Reprezentante Embaixadór Austrália iha Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu sira iha Timor-Leste lansa relatóriu ne’ebé mak lidera husi Ministeriu Planu no Ordenamentu liuhusi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN, I.P.) no Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun nian liu husi Governu Austrália nia  Programa Parseria ba Infrastrutura (P4I), hodi apoiu Governu Timor-Leste iha preparasaun ba relatóriu refere.

Hafoin lasamentu S.E. Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu ba jornalista sira hateten, lansamentu ne’ebé governu ho parseiru hala’o ne’e tanba Ministériu Planu no Ordenamentu liu husi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) servisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu internasionál sira, hanesan The Asian Fundation no parseiru infrastrutura ninian inklui mós ho Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun atu bele haree oinsá ho partisipasaun Jéneru no Inkluzaun sosiál  iha prosesu dezenvolvimentu sira iha setor Infrastrutura ne’e rasik.

Rekomendasaun ba relatóriu refere sei kontribui tebes ba Governu Timor-Leste nia objetivu sira ne’ebé foka ba ‘’la husik ema ida iha kotuk’’ iha infrastrutura públiku. signifika sei fó apoiu ba ema hotu inklui grupu vulneravel sira hanesan feto, labarik feto, ema ho defisiente, no mós ba idozu sira.

Relatóriu ida ne’e reforsa Governu Timor-Leste nia kompromisu bazeia ba Deklarasaun rua Maubisse nian. Iha tinan 2015, Governu Timor-Leste kometidu bazeia ba Deklarasaun Maubisse Dahuluk atu promove no empodera sosio-ekónomiku feto sira nian. Iha Outubru 2018, Governu Timor-Leste adopta Deklarasaun Maubisse Daruak nian ne’ebé inklui komitmentu atu hadi’ak feto rurál sira-nia moris to’o 2023, liuhusi dezenvolvimentu infrastrutura.

Aleinde ida ne’e mós Ministru MOP hatán pergunta balun relasaun ho Ministériu ninia parte mak "Iha Gabinete Ministériu Obras Publika nia fatin rasik iha asesór na'in tolu ne'ébé toma konta ba iha asuntu inkluzaun nian, durante ne’e por a kazu ita ladún fó importánsia ba iha ida-ne’e maibé ida-ne’e direitu fundamentál ida ne’ebé mak Governu tenke fó atensaun ba, ezemplu, infraestrutura iha estrada sira, casa de banho públiku no oinsá mak sira bele asesu mós ba edifísiu sira ho andares haat ka lima, ida-ne'e importante tebes, governu ida-ne'e komprometidu atu halo polítika hodi hadi’ak di’ak liután partisipasaun no inkluzaun iha infrastrutura ne’ebé mak governu sei tau ba".

Iha enseramentu ne’ebé lidera husi Diretór Ezekutivu Eng. Mariano Renato Monteiro da Cruz, agradese ba ekipa tékniku sira no mós ba prezensa no apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira, akadémiku, sosiedade sivil, ANETL, no entidade sira seluk halo eventu bele realiza. Apresia mós komentáriu husi entidade oioin kona-ba oinsa mak bele hadi’a di’ak liu tan kona-ba jéneru no inkluzaun sosiál iha projetu infraestrutura públika sira iha Timor-Leste.

“Husu para ita koopera malu ba liu-liu kona-ba fornese dadus lolos, dadus sira iha maibé oinsa mak bele iha fatin ruma hodi halo analiza dadus sira tuir prioridade ne’ebé iha atu bele atinji objetivu tanba kuandu ita ko’alia enjerál de’it susar tebes atu atinji objetivu ita nian kona-ba implementasaun deklrasaun Maubisse, tanba ne’e presiza ema hotu nia kolaborasaun hodi atinji obejtivu jéneru no inkluzaun sosiál iha Timor-Leste” konklui DE.

Totál partisipante iha lansamentu ne’e hamutuk ema na’in-69 kompostu husi feto na’in-35 no mane na’in-34.

Foto/Media ADN, I.P.


 


 


 


 


 


 

LEMA ADN

  • Aprende hodi halo, halo hodi aprende;
  • Haburas kreatividade no inovativo de servisu;
  • Hametin principiu servisu salva an, salva superior/liders, salva instituisaun no salva nasaun;