Hatúr Fatúk Da-Uluk Konstrusaun Eskuema Irigasaun Maliana II
- Publika husi: Maximiano
- Loron: 09/Jan/2025
Bobonaro,
10/01/2025. Diretór Ezekutivu ADN Sr. Rui Lourenço da Costa ho nia ekipa sira
husi ADN, Akompaña Ministru Planeamentu Investimentu no Estratejiku (MPIE) S.E
Eng. Gastão Fransisco de Sousa hodi partisipa iha serimonia hatúr fatúk da-uluk
ba konstrusaun Eskema Irigasaun Maliana II, ne’ebé maka organiza husi
Ministeriu Agrikultura, Pekuaria, Peskas no Floresta (MAPPF), no lansa husi
Primeiru Ministru RDTL S.E Kay Rala Xanana Gusmão, serimonia ne’e rasik realiza iha Memo, Munisipiu Bobonaro.
Primeiru
Ministru RDTL S.E Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu husu atu Kompaña
ne’ebé responsabiliza ba konstrusaun ida ne’e no mós ba ADN no ema hotu tenki
orienta hodi fo apoiu ba projetu ida
ne’e.
“ ne’ebé atu husu ba kompaña, husu mós ba ADN ho ema
sira ne’e hotu, ita haree deit ohin loron ne’e ita lori ida ne’e, lori ida
ne’e,teknikus sira ne’e barak atu haree ba obra ida, udan mai obra ne’e ba tiha
tasi, ba nani mais ida ne’e mil novecentos e oitenta e tres katak,kuandu nia temi
ida ne’e hau hateke ba hau dehan wao, ida ne’e maka tengki orienta servisus
sira agora atu hala’o ne’e. Estrada mós problema ona, tanba rai monu, rai ida
falsu, buat sira ne’e hotu,kuantu mais iha kedas mota ninin, problema mota ita
nian susar teb-tebes,susar atu kontrola,ne’ebé husu boot ita hotu sei fo apoiu,
fo apoiu ho hanoin, fo apoiu ho kurize, fo apoiu hodi dehan, buat ne’e nusa
maka mai fali iha ida ne’e,nusa mak la halo tuir ida ne’eba, diskute malu para
ita hatene iha dalan ruma,ita hanoin dehan nune’e mak di’ak mais ikus fali mai
haree mota mai dadauk ona ita dehan lae afinál nune’e di’ak liu ou nune’e fali
di’ak liu. Hateten Primeiru Ministru S.E Kay Rala
Xanana Gusmão iha nia Diskursu.
Iha oportunidade
ne’e Primeiru Ministru RDTL mós ezize ba Agrikultór sira atu kontinua halo
servisu se lae mak ita hotu depende deit maka ba iha Estadu deit.
“ Núdar Primeiru Ministru, hau tengki ezize ba
imi mós, ba agrikultór sira, servisu ba, book ba, lae ita depende deit ba
Estadu ona, ita Estadu deit, la-di’ak”. Hatutan husi Primeiru Ministru S.E Kay Rala Xanana Gusmão
iha nia Diskursu.
Primeiru
Ministru ne’e mós enkoraza Joven sira atu nune’e bele organiza malu hodi halo
servisu núdar Agrikultór, tuir Primeiru Ministru katak, Agrikultór ne’e núdar
área servisu di’ak ida no husu mós ba foin sa’e sira, hodi buka dezenvolve an
rasik, fo iha sa-ida maka joven sira bele.
“ Ne’e maka hau husu ba foin sa’e sira,katak buka,
buka dezenvolve imi nia an rasik, fo iha sa-ida maka imi bele, la’os deit ba
imi, ba imi nia familia, imi nia komunidade, ne’e sei benefisia Timor tomak. Hatutan husi Primeiru
Ministru S.E Kay Rala Xanana Gusmão iha nia Diskursu.
Entertantu,
Ministru MAPPF S.E Marcos da Cruz iha nia intervensaun, hateten katak,
lansamentu ba konstrusaun iregasaun ida ne’e hodi bele fornese bee ba iha natar
iha nasaun rua.
“ ita ohin mai hamutuk iha ne’e, halo lansamentu ba
iregasaun ida ne’e, hodi bele fornese bee ba iha natar iha nasaun rua Primeiru
mai iha Nasaun Timor Leste total área Mil e cem hektares, ba iha nasaun
Indonezia trezentus hektares.” Hateten Ministru
MAPPF S.E Marcos da Cruz iha nia Intervensaun.
Ministru MAPPF
haktuir katak ho konstrusaun irigasaun ida ne’e, sei kobre hotu área sira
ne’ebé maka durante ne’e sei abandona.
“depois de konstrusaun irigasaun ida ne’e, sei kobre
hotu área sira ne’ebé durante ne’e sei abandona, kanu ida ne’e sei konstrui
de’it barazén no mós ba kanál Primer, mas ba Sekundaria ne’e, husi Ministeriu
Agrikultura sei haree,sei ko’alia téknikamente ho Ministeriu relevantes liu-liu
ho Ministeriu Planeamentu Investimentu Estratéjiku ne’ebé iha ADN, CNA, SGP, iha ne’eba nune’e ami sei
koordena atu bele halo revizaun ba dezeñu ne’ebé iha no halo preparasaun ka
kalkulasaun ba BoQ, ba iha kanál sekundariu. Hateten
MInistru MAPPF S.E Marcos da Cruz
Iha oportunidade
ne’e Ministru MAPPF partikularmente hato’o nia agradesimentu ba iha Ministru
MPIE no mós ba iha ADN ba apoiu sira nune’e bele konklui lalais dezeñu ida
ne’e.
“
partikularmente hakarak agradese ba Ministru Gastão liu-liu ba nia membru sira,
ba iha ADN Sr. Rui iha ne’e no mós Eis Diretór Ezekutivu ita boot sira nia
apoiu ne’e maka bele konklui lalais dezeñu ne’e tanba dezeñu ita halo iha 2012
mais iha 2023 maka ita konsege verifika lalais hodi nune’e ita dudu ba iha CNA
ne’ebé hau mós hakarak agradese ba maluk sira iha CNA, hau mós hakarak agradese
ba Sr. Mauricio iha ne’e, ne’ebé hanesan Sekretariu Grande Projetu, ne’ebé
susesu ka atu to’o mai ohin ne’e, la’os servisu Ministeriu Agrikultura de’it,
téknikamente iha koordenasaun servisu di’ak entre Ministeriu Agrikultura
liu-liu Diresaun Jerál Agrikultura, liu-liu diresaun Nasionál irigasaun ho
komponente tolu iha Ministeriu Planeamentu nia okos ne’e. Hateten Ministru
MAPPF Sr. Marcos da Cruz.
Konstrusaun
Skema Irigasaun Maliana II ne’e rasik ho total orsamentu US$ 9.886.820.81 no
Kontratór PT. MINARTA DUTAHUTAMA ho Konsultan PT. CATURBINA GUNA PERSADA joint
Venture ho PT. MULTIMERA HARAPAN mak sei responsabilida ba konstrusaun ho
durasaun fulan 30. (Media_ADN)
LEMA ADN
- Aprende hodi halo, halo hodi aprende;
- Haburas kreatividade no inovativo de servisu;
- Hametin principiu servisu salva an, salva superior/liders, salva instituisaun no salva nasaun;



