info@adn.gov.tl
+670 3310289

Monitorizasaun iha Terereñu Hanesan Pasu ida ne’ebé Lalais Atu Avalia Servisu iha Tereñu

  • Publika husi: Maximiano
  • Loron: 21/Feb/2025

Dili, 21/02/2025. Tékniku ADN destakadu iha munisipiu Ermera halo akompañamentu ba ekipa tékniku Laboratoriu husi Ministériu Obras Públikus (MOP), Ekipa tékniku Laboratoriu husi ADN no mós ekipa tékniku husi Ministériu Edukasaun ne’ebé maka halo fundisaun (Pengecoran) inklui mós foti amonstra ba projetu Ministériu Edukasaun nian liliu konstrusaun Eskola EPE HATMANTER ne’ebé maka implementa husi kompaña TELAFINOSEGRA Unipesoál Lda.

Iha munisipiu Viqueque,tékniku ADN destakadu halo mós monitorizasaun ba projetu konstrusaun edifisiu EBF Wutumaluli ne’ebé maka implementa husi kompaña Saheresa Unipesoál Lda.

Husi Munisipiu Lautem nian, tékniku ADN ne’ebé destakadu iha munisipiu refere kolabora ho ekipa tékniku husi Laboratoriu Obras Públikus (MOP) no mós tékniku sira husi Ministériu Edukasaun foti amostra Betaun ToP Beam ho Slum Test 10 Cm ba tarzetu 17Mpa Projetu konstrusaun EBF Wairoque no projetu ne’e implementa husi kompaña Heypary Unipesoál Lda.

Betaun maka materiál konstrusaun nian ne'ebé halo hosi kahur simentu, rai-henek, bee no agregadu grosu ka saida maka baibain hanaran fatuk rahun. Objetivu husi kahur materiál sira-ne'e maka atu halo betaun sai toos no metin tebes bainhira nia sai metin. Halo uza prosesu misturasaun, planeamentu ba mistura betaun nian iha influénsia boot ba kualidade betaun nian.

Teste Slump maka métodu ka teste empíriku ida ne'ebé uza hodi determina konsisténsia ka abilidade hosi mistura konkretu foun. Teste slump bele hatudu falta, exesu ka sufisiensia bee ne’ebé uza hodi halo betaun.

Teste Slump hanesan teste ida ne'ebé hala'o atu sukat nivel konsisténsia hosi mistura konkretu ne'ebé foin halo molok uza. Teste slump sira hala'o atu verifika abilidade beton nian bainhira aplika ba fabrikasaun prefabrikadu.

Funsaun prinsipál husi teste slump maka atu koko nivel viskozidade ka espessura husi mistura konkretu foun atu nune'e rezultadu finál bele atinji valór forsa kompresivu ne'ebé hakarak. Funsaun seluk husi teste slump beton nian maka atu nune'e beton ne'ebé produz iha fábrika lote nian sei tuir planu serbisu husi edifísiu ida ne'ebé konstrui hela.

Projetu konstrusaun EPE Wairoquque ne’ebé maka implementa husi kompaña Zylpo Onfran Unipesoál Lda kontinua hetan atensaun husi tékniku ADN sira ne’ebé maka destaka iha munisipiu Lautem liu husi kontinua monitoriza progresu konstrusaun.

Iha munisipiu Aileu, tékniku ADN destakadu, partisipa mós iha enkontru koordenasaun servisu entre PAM,PNDS, no MOP hodi ko’alia kona-ba formasaun projetu Suku nian no estabelesimentu Estrutura Suku no Munisipiu Aileu.

Projetu rehabilitasaun postu UPF Manu Aman Nurura ne’ebé la’o daudaun hetan mós vizita husi tékniku ADN destakadu hodi monitoriza nia progresu. Projetu ida ne’e rasik implementa husi kompaña Kay Xander no lokaliza iha Postu Administrativu Maliana.

Iha biban ne’e,tékniku ADN Bobonaro halo mós atividade monitorizasaun ba projetu rehabilitasaun melloramentu postu UPF Oe Detan ne’ebé implementa husi empreza Masjo. Aleinde ne’e, halo mós monitorizasaun ba Projetu Rehabilitasaun melloramentu postu UPF Leo Hitu ne’ebé implementa husi empreza Talobo Leobesi no lokaliza iha Postu Administrativu Balibo.

Implementasaun atividade monitorizasaun obra konstrusaun nian tenke hala'o ho rutina iha períodu hotu-hotu. Hala’o vizita ka monitorizasaun iha tereñu hanesan pasu ida ne’ebé lalais atu avalia serbisu iha terenu, tantu progresu iha terenu no obstákulu ka problema iha tereñu. (Media_ADN)

 

LEMA ADN

  • Aprende hodi halo, halo hodi aprende;
  • Haburas kreatividade no inovativo de servisu;
  • Hametin principiu servisu salva an, salva superior/liders, salva instituisaun no salva nasaun;