Monitorizasaun iha Terereñu Hanesan Pasu ida ne’ebé Lalais Atu Avalia Servisu iha Tereñu
- Publika husi: Maximiano
- Loron: 21/Feb/2025
Dili, 21/02/2025. Tékniku ADN
destakadu iha munisipiu Ermera halo akompañamentu ba ekipa tékniku Laboratoriu
husi Ministériu Obras Públikus (MOP), Ekipa tékniku Laboratoriu husi ADN no mós
ekipa tékniku husi Ministériu Edukasaun ne’ebé maka halo fundisaun (Pengecoran)
inklui mós foti amonstra ba projetu Ministériu Edukasaun nian liliu konstrusaun
Eskola EPE HATMANTER ne’ebé maka implementa husi kompaña TELAFINOSEGRA Unipesoál
Lda.
Iha munisipiu Viqueque,tékniku
ADN destakadu halo mós monitorizasaun ba projetu konstrusaun edifisiu EBF
Wutumaluli ne’ebé maka implementa husi kompaña Saheresa Unipesoál Lda.
Husi Munisipiu Lautem nian,
tékniku ADN ne’ebé destakadu iha munisipiu refere kolabora ho ekipa tékniku
husi Laboratoriu Obras Públikus (MOP) no mós tékniku sira husi Ministériu
Edukasaun foti amostra Betaun ToP Beam ho Slum Test 10 Cm ba tarzetu 17Mpa Projetu
konstrusaun EBF Wairoque no projetu ne’e implementa husi kompaña Heypary
Unipesoál Lda.
Betaun maka materiál konstrusaun
nian ne'ebé halo hosi kahur simentu, rai-henek, bee no agregadu grosu ka saida
maka baibain hanaran fatuk rahun. Objetivu husi kahur materiál sira-ne'e maka
atu halo betaun sai toos no metin tebes bainhira nia sai metin. Halo uza
prosesu misturasaun, planeamentu ba mistura betaun nian iha influénsia boot ba
kualidade betaun nian.
Teste Slump maka métodu ka teste
empíriku ida ne'ebé uza hodi determina konsisténsia ka abilidade hosi mistura
konkretu foun. Teste slump bele hatudu falta, exesu ka sufisiensia bee ne’ebé
uza hodi halo betaun.
Teste Slump hanesan teste ida
ne'ebé hala'o atu sukat nivel konsisténsia hosi mistura konkretu ne'ebé foin
halo molok uza. Teste slump sira hala'o atu verifika abilidade beton nian
bainhira aplika ba fabrikasaun prefabrikadu.
Funsaun prinsipál husi teste
slump maka atu koko nivel viskozidade ka espessura husi mistura konkretu foun
atu nune'e rezultadu finál bele atinji valór forsa kompresivu ne'ebé hakarak.
Funsaun seluk husi teste slump beton nian maka atu nune'e beton ne'ebé produz
iha fábrika lote nian sei tuir planu serbisu husi edifísiu ida ne'ebé konstrui
hela.
Projetu konstrusaun EPE
Wairoquque ne’ebé maka implementa husi kompaña Zylpo Onfran Unipesoál Lda
kontinua hetan atensaun husi tékniku ADN sira ne’ebé maka destaka iha munisipiu
Lautem liu husi kontinua monitoriza progresu konstrusaun.
Iha munisipiu Aileu, tékniku ADN
destakadu, partisipa mós iha enkontru koordenasaun servisu entre PAM,PNDS, no
MOP hodi ko’alia kona-ba formasaun projetu Suku nian no estabelesimentu
Estrutura Suku no Munisipiu Aileu.
Projetu rehabilitasaun postu UPF
Manu Aman Nurura ne’ebé la’o daudaun hetan mós vizita husi tékniku ADN
destakadu hodi monitoriza nia progresu. Projetu ida ne’e rasik implementa husi
kompaña Kay Xander no lokaliza iha Postu Administrativu Maliana.
Iha biban ne’e,tékniku ADN
Bobonaro halo mós atividade monitorizasaun ba projetu rehabilitasaun
melloramentu postu UPF Oe Detan ne’ebé implementa husi empreza Masjo. Aleinde
ne’e, halo mós monitorizasaun ba Projetu Rehabilitasaun melloramentu postu UPF
Leo Hitu ne’ebé implementa husi empreza Talobo Leobesi no lokaliza iha Postu
Administrativu Balibo.
Implementasaun atividade
monitorizasaun obra konstrusaun nian tenke hala'o ho rutina iha períodu
hotu-hotu. Hala’o vizita ka monitorizasaun iha tereñu hanesan pasu ida ne’ebé
lalais atu avalia serbisu iha terenu, tantu progresu iha terenu no obstákulu ka
problema iha tereñu. (Media_ADN)
LEMA ADN
- Aprende hodi halo, halo hodi aprende;
- Haburas kreatividade no inovativo de servisu;
- Hametin principiu servisu salva an, salva superior/liders, salva instituisaun no salva nasaun;



