info@adn.gov.tl
+670 3310289

ADN Partisipa Reuniaun Kooedenasaun ba Translasaun Mortais Monseñor Martinho da Costa Mai Timor Leste

  • Publika husi: Maximiano
  • Loron: 15/Jun/2026


Baucau, 15/06/2026. ADN, I.P liu husi Diretór Adjuntu Eng. Demistocles G.X. Cabral, akompaña husi Koordenadór UCVQ-ADN, Arq. Francisco Xavier de Deus Jerónimo, no ekipa tékniku sira, partisipa iha reuniaun ho Ministériu Administrasaun Estatal (MAE), lidera husi S.E. Tomás Cabral, no mós ho Bispo Diocese Baucau Dom Leandro Maria Alves inklui Padre sira no reprezentante sira husi Diocese Baucau, relasiona ho preparasaun ba programa translasaun mortais Monseñór Martinho da Costa Lopes mai Timor-Leste. Enkontru ne’e realiza iha sala reuniaun Diocese Baucau.

Objetivu husi enkontru ne’e rasik maka atu koordena no harmoniza atividade sira ne’ebé sei implementa durante prosesu translasaun mortais refere. Diskusaun sira foka liu ba preparasaun programa ofisiál iha área Manatuto, Laleia no Monumentu Mehara, Munisípiu Lautém, inklui aspetu lojístiku, serimoniál no konservasaun patrimóniu sira ne’ebé iha ligasaun ho istória no legadu Monseñór Martinho da Costa Lopes.

Dom Martinho da Costa Lopes moris iha Laleia, munisípiu Manatuto, tempu Timor Portugés iha loron 11 Novembru 1918 núdar defensór ida ne’ebé la kompromete ba povu Timór Lorosa’e. Iha entrevista ida ne’ebé nia halo ba António Cadavez husi Diário de Notícias, iha loron 3 fulan-jullu tinan 1983, nia hatán: “ne’e ha’u-nia misaun atu defende povu kiak, marjinalizadu no terus-na’in ida-ne’e”.

Husi tinan 1935 to’o 1938 nia tuir Semináriu Menór Na’i-Feto Fátima nian iha Soibada, hodi inskreve iha klase sira iha lian Latin, Portugés, Fransés, no Istória Mundiál. Iha loron 5 fulan Janeiru tinan 1939, nia aranka ba Makau hodi kontinua nia estudu iha Semináriu São José iha Makau, iha ne’ebé nia to’o iha loron 24 fulan hanesan. Hafoin remata kursu preparatóriu no umanístika, nia tama iha Semináriu Maiór.

Iha tinan 1941 nia estuda Filozofia I, Siénsia Fízika-Kímika, no Matemátika, pasa ho pontu sanulu-resin-hitu (17), sanulu-resin-neen (16), no sanulu-resin-hitu (17), respetivamente. Iha tinan 1942 nia estuda Filozofia II, Inglés, no Siénsia - Istória Naturál - pasa rua dahuluk ho sanulu-resin-ualu (18) no ikus ho sanulu-resin-hitu (17). Iha tinan 1943, nia hahú nia estudu teolójiku: Dogma I, Direitu Kanóniku, Liturjia no Kantu Gregorianu, liu tiha matéria rua dahuluk ho pontu sanulu-resin-hitu (17) no sira seluk ho pontu sanulu-resin-neen (16). Iha tinan 1944 nia foti Dogma II, Teologia Moral I no Sagrada Eskritura, liu tiha materia hotu ne’ebe nia frekuenta ho pontu sanulu resin ualu (18). Iha tinan 1945, Dogma III, Teolojia Morál II no Direitu Kanóniku II, pasa dahuluk tolu ho pontu sanulu-resin-ualu (18) no ikus ho pontu sanulu-resin-neen (16). Iha tinan 1946, ikusmai, nia kompleta Dogma IV, Teolojia Morál III no Istória Ekleziástiku, liu tiha, respetivamente, ho pontu sanulu-resin-neen (16), sanulu-resin-neen (19) no sanulu-resin-hitu (17).

Hafoin remata nia estudu teolójiku, nia fila fali mai Timor Portugés iha loron 1 fulan-setembru tinan 1946, iha-ne’ebé nia hala’o knaar núdar profesór iha Koléjiu St. Francisco Xavier no Eskola Sekundária Dr. Francisco Machado.

Ordenadu núdar padre iha loron 18 fulan Abril tinan 1948, nia sai ba Misaun Bobonaro, hosi ne’ebá nia ba Maliana, iha ne’ebé nia organiza no estrutura sistema internatu iha Koléjiu Maliana.

Nia toma konta ba komunidade sarani sira iha Maliana, Cailaco, Atabase, Batugadé, no Balibó.

Iha Setembru 1951, nia hetan transferénsia ba Dili no destaka ba Semináriu Menór Nossa Senhora de Fátima iha Daré, núdar profesór, bolsar, no prefeitu dixiplina nian.

Iha loron 31 Janeiru 1954, nia hetan libertasaun husi ninia kargu núdar Profesór no Bolseiru Semináriu nian no hetan nomeasaun, iha baze interinu, Prokuradór, iha Dili, ba Misaun no Misionáriu sira Dioseze nian.

Iha loron 27 fulan Maiu tinan 1954, nia hetan demisaun husi ninia kargu núdar Prokuradór Misaun no Misionáriu sira Dioseze nian no nomeia núdar Vigáriu Asistente Misaun Baucau nian.

Iha loron 10 fulan-setembru tinan 1955, nia hetan libertasaun husi nia kargu núdar Vigáriu Asistente Misaun Baucau nian no nomeia fali núdar Profesór Semináriu Na'i-Feto Fátima nian iha Daré, hodi hanorin matéria oioin, liuliu Latin III no IV, hodi harii no dirije revista ho lian Latin ho títulu Avete Juvenes! (Sauda Foin-sa'e sira!).

Iha loron 4 fulan Novembru tinan 1957, nia eleitu ba Deputadu ba Timor, hola parte iha loron 25 fulan hanesan iha VII lejislatura PN. Nia iha nivel servisu parlamentár ne'ebé aas tebes. Maibé, Governador Filipe Themudo Barata ne’ebé kaer knaar iha tinan 1959 to’o 1963, hasoru malu ho Bispu Dili, “D. Jaime hateten katak nia sei la fó”. Fila tiha ba Timór Portugés hafoin nia mandatu remata, nia hetan nomeasaun núdar Superiór Misaun Suai nian iha loron 26 fulan Agostu tinan 1961.

Iha loron 14 fulan Agostu tinan 1963, nia hetan demisaun husi ninia kargu núdar Superiór Suai nian no nomeadu núdar diretór ba Koléjiu “Bispu Medeiros”.

Husi tinan 1964 to’o 1968 nia halo parte iha Konsellu Governu no membru eleitu iha Konsellu Lejizlativu Timór Portugés nian.

Iha loron 3 fulan-Jullu tinan 1965, nia hetan demisaun husi nia kargu iha Koléjiu "Bispu Medeiros" no lakleur hafoin ne'e hetan nomeasaun núdar Superiór ba Misaun Liquiçá.

Iha loron 17 fulan-Janeiru tinan 1969, nia hetan relevu husi ninia kargu núdar Superiór Misaun Liquiçá nian no nomeia núdar Superiór Misaun Ossu nian no diretór eskola labarik-mane Santa Teresinha nian husi Misaun ne’ebé hanesan.

Nia hetan nomeasaun núdar Xanxeler no Prokuradór Jerál Dioseze Dili nian iha loron 15 Agostu 1972. Maizumenus fulan rua liutiha, nia sai núdar diretór ba jornál dioseze nian, Seara. Maibé iha tinan tuirmai, iha loron 28 fulan-Marsu tinan 1973, Seara taka tanba desizaun ida hosi Bispu Dili nian, D. José Joaquim Ribeiro: "tanba razaun konveniénsia nian, ami haruka atu publikasaun Seara nian sei suspende temporariamente no atu ninia lee-na'in sira hetan notifikasaun kona-ba faktu ne'e."

Iha loron 3 fulan-Outubru tinan 1975, nia hetan nomeasaun núdar Vigáriu Jerál Dioseze Dili nian, ho Bispu José Joaquim Ribeiro mak kaer durante períodu volatilidade polítika ne’ebé boot. Bainhira tropa Indonézia sira tun iha Dili iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975, igreja sai nu’udar defensór boot ba povu Timor.

Tuir mai, perturbadu ho omisídiu masal ba timoroan sira, Bispu Dili nian, D. José Joaquim Ribeiro, husu nia rezignasaun iha Maiu 1977. Maibé nia tenke hein to’o loron 22 Outubru 1977, bainhira nia rezignasaun hetan konsesaun.

Ninia kargu ne’e prienxe husi D. Martinho da Costa Lopes, ne’ebé durante ne’e sai núdar númeru rua ne’ebé propoin husi Bispu Dili nian, D. José Joaquim Ribeiro, iha loron 23 fulan Outubru tinan 1977, ne’ebé ho tinan 58 sai Administradór Apostóliku Dioseze Dili nian ho dignidade episkopál, ne’ebé signifika katak nia hala’o knaar lahó bispu ida, maibé konsagra tiha núdar bispu (nia la simu ordenasaun episkopál), hodi hatán diretamente ba Amu-Papa João Paulo II. Tuir Padre João Felgueiras, S.J., no José Alves Martins, S.J. nia opiniaun: “Monseñor Martinho da Costa Lopes moris profundamente drama situasaun povu nian, ne’ebé nia aprende bainhira nia vizita rejiaun oioin iha Timór, hodi nota situasaun hanesan dadur iha ne’ebé populasaun moris ba, maski nune’e, dook husi respeitu Dom Martinho nia radikál.” konservadór ida husi guarda tuan. Hanesan nia xefe uluk, Bispu Ribeiro, nia preparadu atu simu ema Indonézia sira se sira hatudu hahalok di'ak."

Iha Juñu 1981, Administradór Apostóliku bá diretamente hasoru prezidente Indonézia, Suharto, iha Jakarta, no aprezenta ezijénsia tolu atu halo investigasaun ba kazu Timór Loro sa’e. Primeiru, fundu husi governu sentrál Indonézia nian ladún simu husi povu Timór-Leste. Fonte anónima ida sujere katak to'o 90% husi alokasaun inisiál lakon. Segundu, infiltrasaun balun husi grupu radikál no perturbador sira iha TNI Timor Loro sa’e nian ne’ebé la tau interese povu nian iha neon. Terseiru, situasaun iha Timor Loro sa’e bele konsidera hanesan jenosídiu sistemátiku ba povu Timor hosi ezérsitu. Husi data ne’e mak hahu halo persegisaun ba D. Martinho da Costa Lopes. Fulan tuir mai, Núnsiu Apostóliku iha Jakarta, Pablo Puente Buces, bá Timor Lorosa’e no parese nia apoia Forsa Armada Indonézia nian, hodi rejeita buat ne’ebé Monseñor Martinho da Costa Lopes hateten.

Iha Agostu 1981, Ministru Defeza no Seguransa Indonézia, Jenerál Mohammad Jusuf, hamutuk ho Jenerál Ali Murtopo no Dading Kalbuadi, bolu Monseñor Martinho da Costa Lopes ba Aeroportu Internasionál Baucau. Iha sira nia konversa ne’e, ministru akuza nia katak “akuza militar halo masakre ba povu Timor Loro sa’e, ne’e los ka lae?”. Resposta maka sim.

Maibé ninia akuzasaun sira la para iha ne'ebá. Iha loron 13 fulan-Outubru tinan 1982, D. Martinho da Costa Lopes hato’o omilia ida besik monumentu ne’ebé konsagra ba Virjen Maria, iha audiénsia boot ida nia oin ho ema 12.000 to’o 15.000, no konsidera oportunu atu denunsia, ba dala uluk, mate sira ne’ebé relativamente foin akontese, iha fulan-Setembru tinan 1982, tinan 1982, ne’ebé timoroan foin rende, hetan oho ho kruél iha área Santo Antônio de Lacluta; husi feto isin-rua sira ne'ebé nia bebé sira ne'ebé seidauk moris hetan hasai ho violentu husi sira nia inan nia knotak no baku hasoru fatuk sira; no ikus liu, hosi sira ne’ebé, obrigadu atu tama iha operasaun militár lahó kilat, ai-han, asisténsia médika, ka transporte, mate iha estrada ninin, tanba hamlaha, abandonu, no hamlaha. " Prosisaun hodi fó onra ba Na’i-Feto Fátima iha Dili ezije asaun hosi autoridade indonéziu sira. Kona-ba direitus umanus povu timoroan nian, nia konta filafali kona-ba akontesimentu sira kona-ba mate 500 timoroan no denunsia maka’as krime sira hosi okupante indonéziu sira, ne’ebé hetan kestiona hosi INTEL iha loron ne’e kedas Tuir enkontru ho forsa okupasaun indonéziu sira, ida-ne’e kulmina iha nia hasai nu’udar Administradór Dioseze Dili nian.

Iha loron 19 fulan-novembru tinan 1981, nia simu hosi Prezidente Indonézia, Suharto, no mós hosi Konferénsia Episkopál Indonézia nian, iha ne'ebé nia denunsia atrosidade sira hosi Forsa Armada Indonézia nian.

Iha loron 2 fulan Maiu tinan 1983, grupu katóliku ida husi Timór Lorosa’e haruka karta ida ba Kardeál Agostino Casaroli, Sekretáriu Estadu Santa Sé nian, hodi propoin “katak, karik la’ós tanba kondisaun no implikasaun sira ne’ebé kria husi funu rohan-laek ida-ne’e, sira sei brani atu husu selesaun no nomeasaun ba Monseñor D. Martinho Costa da Lope Lope Bispu Rezidente nu’udar Bispu Rezidente sira-nia nian”. Ikusmai, nia hetan demisaun iha loron 12 fulan-maiu tinan 1983.

Nia sai husi Timor Loro sa’e iha loron 17 fulan Maiu tinan 1983, no ba Roma, iha ne’ebé nia halo enkontru ho Papa João Paulo II, Sekretáriu Estadu Santa Sé, Kardeál Agostino Casaroli, no Kardeál Brazileiru-Italianu Agnelo Rossi, ne’ebé nu’udar Prefeitu Kongregasaun ba Evanjelizasaun Povu sira nian. Kona-ba ida ikus ne'e, "nia hetan konsellu hosi Prefeitu Kongregasaun ba Povu sira, Kardeál Brazileiru Agnelo Rossi, atu hatama nia demisaun."

Hafoin nia ba Portugál, hafoin kritika publikamente kona-ba brutalidade okupasaun Indonézia nian. Hanesan Carlos Filipe Ximenes Belo hateten, “substitui populár Monseñor Martinho da Costa Lopes ne’ebé, hafoin kondena atrosidade sira ne’ebé indonéziu sira komete, hetan urjimentu husi Vatikanu atu rezigna-an tuir presaun husi rejime militár.”

Desizaun husi Santa Sé atu obriga nia atu sai ne’e halo kontra lideransa kleru timoroan nian, ne’ebé barak mak nia hakerek kontra nia. Bispu Martinho da Costa Lopes selu folin ba nia krítika ba asaun Indonézia nian iha nia rain.

Nia to'o iha Lisboa iha loron 11 fulan-Juñu. Lakleur de’it, iha loron 3 fulan-jullu tinan 1983, nia fó entrevista ida ba António Cadavez husi Diário de Notícias, iha ne’ebé ida ikus ne’e husu: “Ha’u hatene katak Monseñor Martinho defende ninia povu husi agresaun indonézia…”, ne’ebé nia hatán: “To’o iha ne’ebé bele. Timór mak povu marjinalizadu, povu ne’ebé sofre maka’as ha’u labele nonook iha ema nia oin. violasaun direitu sira."

Durante nia iha Portugál, nia nu’udar promotór nasionál no internasionál inkansável ba kauza timoroan nian no papél ne’ebé Igreja timoroan hala’o iha jogu xadrez komplikadu ida-ne’e entre ierarkia Santa Sé, povu timoroan, no governu portugés.

Ikusmai, nia mate iha Lisboa, "mesak no abandonadu," iha Ospitál Egas Moniz, iha loron 27 fulan-Fevereiru tinan 1991. Ikusmai nia hakoi iha Semitériu Parókia Carnaxide nian.

Iha loron 7 fulan-Novembru tinan 1991, nia hetan prémiu póstumu ho Krús Bo'ot hosi Orden Méritu nian.

Translasaun mortais Monseñór Martinho da Costa Lopes mai rai Timor-Leste konsidera núdar momentu istóriku ida atu fó omenajen ba nia kontribuisaun boot ba Igreja Katólika no luta povu Timoroan nian. Programa ida ne’e mós espera bele fortalese memória koletiva no valor istóriku sira ba jerasaun foun sira iha Timor-Leste.

ADN, I.P reafirma nia kompromisu atu kontinua fó apoiu tékniku no koordenasaun ho instituisaun relevante sira hodi asegura realizasaun atividade ne’e lao ho di’ak no respeita valor istóriku no kulturál ne’ebé iha.(Média-ADN)

 

LEMA ADN

  • Aprende hodi halo, halo hodi aprende;
  • Haburas kreatividade no inovativo de servisu;
  • Hametin principiu servisu salva an, salva superior/liders, salva instituisaun no salva nasaun;