ADN Partisipa Reuniaun Kooedenasaun ba Translasaun Mortais Monseñor Martinho da Costa Mai Timor Leste
- Publika husi: Maximiano
- Loron: 15/Jun/2026
Baucau, 15/06/2026. ADN, I.P liu husi Diretór Adjuntu Eng.
Demistocles G.X. Cabral, akompaña husi Koordenadór UCVQ-ADN, Arq. Francisco Xavier de Deus Jerónimo, no
ekipa tékniku sira, partisipa iha reuniaun ho Ministériu Administrasaun Estatal
(MAE), lidera husi S.E. Tomás Cabral, no mós ho Bispo Diocese Baucau Dom
Leandro Maria Alves inklui Padre sira no reprezentante sira husi Diocese
Baucau, relasiona ho preparasaun ba programa translasaun mortais Monseñór
Martinho da Costa Lopes mai Timor-Leste. Enkontru ne’e realiza iha sala
reuniaun Diocese Baucau.
Objetivu husi enkontru ne’e rasik maka atu koordena no harmoniza atividade
sira ne’ebé sei implementa durante prosesu translasaun mortais refere.
Diskusaun sira foka liu ba preparasaun programa ofisiál iha área Manatuto,
Laleia no Monumentu Mehara, Munisípiu Lautém, inklui aspetu lojístiku,
serimoniál no konservasaun patrimóniu sira ne’ebé iha ligasaun ho istória no
legadu Monseñór Martinho da Costa Lopes.
Dom Martinho da Costa Lopes moris iha Laleia, munisípiu Manatuto, tempu
Timor Portugés iha loron 11 Novembru 1918 núdar defensór ida ne’ebé la
kompromete ba povu Timór Lorosa’e. Iha entrevista ida ne’ebé nia halo ba
António Cadavez husi Diário de Notícias, iha loron 3 fulan-jullu tinan 1983,
nia hatán: “ne’e ha’u-nia misaun atu defende povu kiak, marjinalizadu no
terus-na’in ida-ne’e”.
Husi tinan 1935 to’o 1938 nia tuir Semináriu Menór Na’i-Feto Fátima nian
iha Soibada, hodi inskreve iha klase sira iha lian Latin, Portugés, Fransés, no
Istória Mundiál. Iha loron 5 fulan Janeiru tinan 1939, nia aranka ba Makau hodi
kontinua nia estudu iha Semináriu São José iha Makau, iha ne’ebé nia to’o iha
loron 24 fulan hanesan. Hafoin remata kursu preparatóriu no umanístika, nia
tama iha Semináriu Maiór.
Iha tinan 1941 nia estuda Filozofia I, Siénsia Fízika-Kímika, no
Matemátika, pasa ho pontu sanulu-resin-hitu (17), sanulu-resin-neen (16), no
sanulu-resin-hitu (17), respetivamente. Iha tinan 1942 nia estuda Filozofia II,
Inglés, no Siénsia - Istória Naturál - pasa rua dahuluk ho sanulu-resin-ualu
(18) no ikus ho sanulu-resin-hitu (17). Iha tinan 1943, nia hahú nia estudu
teolójiku: Dogma I, Direitu Kanóniku, Liturjia no Kantu Gregorianu, liu tiha
matéria rua dahuluk ho pontu sanulu-resin-hitu (17) no sira seluk ho pontu
sanulu-resin-neen (16). Iha tinan 1944 nia foti Dogma II, Teologia Moral I no
Sagrada Eskritura, liu tiha materia hotu ne’ebe nia frekuenta ho pontu sanulu
resin ualu (18). Iha tinan 1945, Dogma III, Teolojia Morál II no Direitu
Kanóniku II, pasa dahuluk tolu ho pontu sanulu-resin-ualu (18) no ikus ho pontu
sanulu-resin-neen (16). Iha tinan 1946, ikusmai, nia kompleta Dogma IV,
Teolojia Morál III no Istória Ekleziástiku, liu tiha, respetivamente, ho pontu
sanulu-resin-neen (16), sanulu-resin-neen (19) no sanulu-resin-hitu (17).
Hafoin remata nia estudu teolójiku, nia fila fali mai Timor Portugés iha
loron 1 fulan-setembru tinan 1946, iha-ne’ebé nia hala’o knaar núdar profesór
iha Koléjiu St. Francisco Xavier no Eskola Sekundária Dr. Francisco Machado.
Ordenadu núdar padre iha loron 18 fulan Abril tinan 1948, nia sai ba Misaun
Bobonaro, hosi ne’ebá nia ba Maliana, iha ne’ebé nia organiza no estrutura
sistema internatu iha Koléjiu Maliana.
Nia toma konta ba komunidade sarani sira iha Maliana, Cailaco, Atabase,
Batugadé, no Balibó.
Iha Setembru 1951, nia hetan transferénsia ba Dili no destaka ba Semináriu
Menór Nossa Senhora de Fátima iha Daré, núdar profesór, bolsar, no prefeitu
dixiplina nian.
Iha loron 31 Janeiru 1954, nia hetan libertasaun husi ninia kargu núdar
Profesór no Bolseiru Semináriu nian no hetan nomeasaun, iha baze interinu,
Prokuradór, iha Dili, ba Misaun no Misionáriu sira Dioseze nian.
Iha loron 27 fulan Maiu tinan 1954, nia hetan demisaun husi ninia kargu
núdar Prokuradór Misaun no Misionáriu sira Dioseze nian no nomeia núdar Vigáriu
Asistente Misaun Baucau nian.
Iha loron 10 fulan-setembru tinan 1955, nia hetan libertasaun husi nia
kargu núdar Vigáriu Asistente Misaun Baucau nian no nomeia fali núdar Profesór
Semináriu Na'i-Feto Fátima nian iha Daré, hodi hanorin matéria oioin, liuliu
Latin III no IV, hodi harii no dirije revista ho lian Latin ho títulu Avete
Juvenes! (Sauda Foin-sa'e sira!).
Iha loron 4 fulan Novembru tinan 1957, nia eleitu ba Deputadu ba Timor,
hola parte iha loron 25 fulan hanesan iha VII lejislatura PN. Nia iha nivel
servisu parlamentár ne'ebé aas tebes. Maibé, Governador Filipe Themudo Barata
ne’ebé kaer knaar iha tinan 1959 to’o 1963, hasoru malu ho Bispu Dili, “D.
Jaime hateten katak nia sei la fó”. Fila tiha ba Timór Portugés hafoin nia
mandatu remata, nia hetan nomeasaun núdar Superiór Misaun Suai nian iha loron
26 fulan Agostu tinan 1961.
Iha loron 14 fulan Agostu tinan 1963, nia hetan demisaun husi ninia kargu
núdar Superiór Suai nian no nomeadu núdar diretór ba Koléjiu “Bispu Medeiros”.
Husi tinan 1964 to’o 1968 nia halo parte iha Konsellu Governu no membru
eleitu iha Konsellu Lejizlativu Timór Portugés nian.
Iha loron 3 fulan-Jullu tinan 1965, nia hetan demisaun husi nia kargu iha
Koléjiu "Bispu Medeiros" no lakleur hafoin ne'e hetan nomeasaun núdar
Superiór ba Misaun Liquiçá.
Iha loron 17 fulan-Janeiru tinan 1969, nia hetan relevu husi ninia kargu
núdar Superiór Misaun Liquiçá nian no nomeia núdar Superiór Misaun Ossu nian no
diretór eskola labarik-mane Santa Teresinha nian husi Misaun ne’ebé hanesan.
Nia hetan nomeasaun núdar Xanxeler no Prokuradór Jerál Dioseze Dili nian
iha loron 15 Agostu 1972. Maizumenus fulan rua liutiha, nia sai núdar diretór
ba jornál dioseze nian, Seara. Maibé iha tinan tuirmai, iha loron 28
fulan-Marsu tinan 1973, Seara taka tanba desizaun ida hosi Bispu Dili nian, D.
José Joaquim Ribeiro: "tanba razaun konveniénsia nian, ami haruka atu
publikasaun Seara nian sei suspende temporariamente no atu ninia lee-na'in sira
hetan notifikasaun kona-ba faktu ne'e."
Iha loron 3 fulan-Outubru tinan 1975, nia hetan nomeasaun núdar Vigáriu
Jerál Dioseze Dili nian, ho Bispu José Joaquim Ribeiro mak kaer durante períodu
volatilidade polítika ne’ebé boot. Bainhira tropa Indonézia sira tun iha Dili
iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975, igreja sai nu’udar defensór boot ba povu
Timor.
Tuir mai, perturbadu ho omisídiu masal ba timoroan sira, Bispu Dili nian,
D. José Joaquim Ribeiro, husu nia rezignasaun iha Maiu 1977. Maibé nia tenke
hein to’o loron 22 Outubru 1977, bainhira nia rezignasaun hetan konsesaun.
Ninia kargu ne’e prienxe husi D. Martinho da Costa Lopes, ne’ebé durante
ne’e sai núdar númeru rua ne’ebé propoin husi Bispu Dili nian, D. José Joaquim
Ribeiro, iha loron 23 fulan Outubru tinan 1977, ne’ebé ho tinan 58 sai
Administradór Apostóliku Dioseze Dili nian ho dignidade episkopál, ne’ebé
signifika katak nia hala’o knaar lahó bispu ida, maibé konsagra tiha núdar
bispu (nia la simu ordenasaun episkopál), hodi hatán diretamente ba Amu-Papa
João Paulo II. Tuir Padre João Felgueiras, S.J., no José Alves Martins, S.J.
nia opiniaun: “Monseñor Martinho da Costa Lopes moris profundamente drama
situasaun povu nian, ne’ebé nia aprende bainhira nia vizita rejiaun oioin iha
Timór, hodi nota situasaun hanesan dadur iha ne’ebé populasaun moris ba, maski
nune’e, dook husi respeitu Dom Martinho nia radikál.” konservadór ida husi
guarda tuan. Hanesan nia xefe uluk, Bispu Ribeiro, nia preparadu atu simu ema
Indonézia sira se sira hatudu hahalok di'ak."
Iha Juñu 1981, Administradór Apostóliku bá diretamente hasoru prezidente
Indonézia, Suharto, iha Jakarta, no aprezenta ezijénsia tolu atu halo
investigasaun ba kazu Timór Loro sa’e. Primeiru, fundu husi governu sentrál
Indonézia nian ladún simu husi povu Timór-Leste. Fonte anónima ida sujere katak
to'o 90% husi alokasaun inisiál lakon. Segundu, infiltrasaun balun husi grupu
radikál no perturbador sira iha TNI Timor Loro sa’e nian ne’ebé la tau interese
povu nian iha neon. Terseiru, situasaun iha Timor Loro sa’e bele konsidera
hanesan jenosídiu sistemátiku ba povu Timor hosi ezérsitu. Husi data ne’e mak
hahu halo persegisaun ba D. Martinho da Costa Lopes. Fulan tuir mai, Núnsiu
Apostóliku iha Jakarta, Pablo Puente Buces, bá Timor Lorosa’e no parese nia
apoia Forsa Armada Indonézia nian, hodi rejeita buat ne’ebé Monseñor Martinho
da Costa Lopes hateten.
Iha Agostu 1981, Ministru Defeza no Seguransa Indonézia, Jenerál Mohammad
Jusuf, hamutuk ho Jenerál Ali Murtopo no Dading Kalbuadi, bolu Monseñor
Martinho da Costa Lopes ba Aeroportu Internasionál Baucau. Iha sira nia
konversa ne’e, ministru akuza nia katak “akuza militar halo masakre ba povu
Timor Loro sa’e, ne’e los ka lae?”. Resposta maka sim.
Maibé ninia akuzasaun sira la para iha ne'ebá. Iha loron 13 fulan-Outubru
tinan 1982, D. Martinho da Costa Lopes hato’o omilia ida besik monumentu ne’ebé
konsagra ba Virjen Maria, iha audiénsia boot ida nia oin ho ema 12.000 to’o
15.000, no konsidera oportunu atu denunsia, ba dala uluk, mate sira ne’ebé
relativamente foin akontese, iha fulan-Setembru tinan 1982, tinan 1982, ne’ebé
timoroan foin rende, hetan oho ho kruél iha área Santo Antônio de Lacluta; husi
feto isin-rua sira ne'ebé nia bebé sira ne'ebé seidauk moris hetan hasai ho
violentu husi sira nia inan nia knotak no baku hasoru fatuk sira; no ikus liu,
hosi sira ne’ebé, obrigadu atu tama iha operasaun militár lahó kilat, ai-han,
asisténsia médika, ka transporte, mate iha estrada ninin, tanba hamlaha,
abandonu, no hamlaha. " Prosisaun hodi fó onra ba Na’i-Feto Fátima iha
Dili ezije asaun hosi autoridade indonéziu sira. Kona-ba direitus umanus povu
timoroan nian, nia konta filafali kona-ba akontesimentu sira kona-ba mate 500
timoroan no denunsia maka’as krime sira hosi okupante indonéziu sira, ne’ebé
hetan kestiona hosi INTEL iha loron ne’e kedas Tuir enkontru ho forsa okupasaun
indonéziu sira, ida-ne’e kulmina iha nia hasai nu’udar Administradór Dioseze
Dili nian.
Iha loron 19 fulan-novembru tinan 1981, nia simu hosi Prezidente Indonézia,
Suharto, no mós hosi Konferénsia Episkopál Indonézia nian, iha ne'ebé nia
denunsia atrosidade sira hosi Forsa Armada Indonézia nian.
Iha loron 2 fulan Maiu tinan 1983, grupu katóliku ida husi Timór Lorosa’e
haruka karta ida ba Kardeál Agostino Casaroli, Sekretáriu Estadu Santa Sé nian,
hodi propoin “katak, karik la’ós tanba kondisaun no implikasaun sira ne’ebé
kria husi funu rohan-laek ida-ne’e, sira sei brani atu husu selesaun no
nomeasaun ba Monseñor D. Martinho Costa da Lope Lope Bispu Rezidente nu’udar
Bispu Rezidente sira-nia nian”. Ikusmai, nia hetan demisaun iha loron 12
fulan-maiu tinan 1983.
Nia sai husi Timor Loro sa’e iha loron 17 fulan Maiu tinan 1983, no ba
Roma, iha ne’ebé nia halo enkontru ho Papa João Paulo II, Sekretáriu Estadu
Santa Sé, Kardeál Agostino Casaroli, no Kardeál Brazileiru-Italianu Agnelo
Rossi, ne’ebé nu’udar Prefeitu Kongregasaun ba Evanjelizasaun Povu sira nian.
Kona-ba ida ikus ne'e, "nia hetan konsellu hosi Prefeitu Kongregasaun ba
Povu sira, Kardeál Brazileiru Agnelo Rossi, atu hatama nia demisaun."
Hafoin nia ba Portugál, hafoin kritika publikamente kona-ba brutalidade
okupasaun Indonézia nian. Hanesan Carlos Filipe Ximenes Belo hateten,
“substitui populár Monseñor Martinho da Costa Lopes ne’ebé, hafoin kondena
atrosidade sira ne’ebé indonéziu sira komete, hetan urjimentu husi Vatikanu atu
rezigna-an tuir presaun husi rejime militár.”
Desizaun husi Santa Sé atu obriga nia atu sai ne’e halo kontra lideransa
kleru timoroan nian, ne’ebé barak mak nia hakerek kontra nia. Bispu Martinho da
Costa Lopes selu folin ba nia krítika ba asaun Indonézia nian iha nia rain.
Nia to'o iha Lisboa iha loron 11 fulan-Juñu. Lakleur de’it, iha loron 3
fulan-jullu tinan 1983, nia fó entrevista ida ba António Cadavez husi Diário de
Notícias, iha ne’ebé ida ikus ne’e husu: “Ha’u hatene katak Monseñor Martinho
defende ninia povu husi agresaun indonézia…”, ne’ebé nia hatán: “To’o iha
ne’ebé bele. Timór mak povu marjinalizadu, povu ne’ebé sofre maka’as ha’u
labele nonook iha ema nia oin. violasaun direitu sira."
Durante nia iha Portugál, nia nu’udar promotór nasionál no internasionál
inkansável ba kauza timoroan nian no papél ne’ebé Igreja timoroan hala’o iha
jogu xadrez komplikadu ida-ne’e entre ierarkia Santa Sé, povu timoroan, no
governu portugés.
Ikusmai, nia mate iha Lisboa, "mesak no abandonadu," iha Ospitál
Egas Moniz, iha loron 27 fulan-Fevereiru tinan 1991. Ikusmai nia hakoi iha
Semitériu Parókia Carnaxide nian.
Iha loron 7 fulan-Novembru tinan 1991, nia hetan prémiu póstumu ho Krús
Bo'ot hosi Orden Méritu nian.
Translasaun mortais Monseñór Martinho da Costa Lopes mai rai Timor-Leste
konsidera núdar momentu istóriku ida atu fó omenajen ba nia kontribuisaun boot
ba Igreja Katólika no luta povu Timoroan nian. Programa ida ne’e mós espera
bele fortalese memória koletiva no valor istóriku sira ba jerasaun foun sira
iha Timor-Leste.
ADN, I.P reafirma nia kompromisu atu kontinua fó apoiu tékniku no
koordenasaun ho instituisaun relevante sira hodi asegura realizasaun atividade
ne’e lao ho di’ak no respeita valor istóriku no kulturál ne’ebé iha.(Média-ADN)
LEMA ADN
- Aprende hodi halo, halo hodi aprende;
- Haburas kreatividade no inovativo de servisu;
- Hametin principiu servisu salva an, salva superior/liders, salva instituisaun no salva nasaun;



